Poštovane kolegice i kolege,
nakon blagdana i neradnih dana, vraćamo se našim obvezama i proučavanju semiotike. Neki od kolega počeli su aktivno sudjelovati u radu na blogu svojim zanimljivim i konstruktivnim komentarima, pa vas sve pozivamo da im se pridružite. Ne zaboravite, vaša aktivnost na blogu uvelike će utjecati na završnu ocjenu.
Evo nekoliko primjera na kojima možete pokazati svoje teorijsko i praktično znanje semiotike.
Prvi primjer je logo Ljetnih olimpijskih igara u Londonu 2012. godine. Profesor je na predavanju istaknuo neka značenja koja se mogu iščitati, ali ako pažljivo proučite logo, sigurno ćete naći još neko značenje.
Drugi primjer je primjer poljubca. Poljubac je znak. Ali znak čega? Postoje različita tumačenja poljubca. On može biti znak ljubavi, ali i izdaje, prijateljstva, vjernosti. Pogledajte sljedeću sliku i napišite što sve možete iščitati iz nje.
Treći primjer su reklame. Profesor je na jednom od prošlih predavnja spominjao reklame koje izravno i vulgarno pozivaju na seks. Ovdje ćemo staviti nekoliko primjera pa ih vi slobodno komentirajte. Nakon što obradite semiotičko značenje reklama, osvrnite se i na njihovu etičku i moralnu ispravnost. Je li u redu da se takve reklame emitiraju? Kako one utječu na potrošače, ali jos važnije, na djecu i mlade? Kakvu im poruku šalju?
nakon blagdana i neradnih dana, vraćamo se našim obvezama i proučavanju semiotike. Neki od kolega počeli su aktivno sudjelovati u radu na blogu svojim zanimljivim i konstruktivnim komentarima, pa vas sve pozivamo da im se pridružite. Ne zaboravite, vaša aktivnost na blogu uvelike će utjecati na završnu ocjenu.
Evo nekoliko primjera na kojima možete pokazati svoje teorijsko i praktično znanje semiotike.
Prvi primjer je logo Ljetnih olimpijskih igara u Londonu 2012. godine. Profesor je na predavanju istaknuo neka značenja koja se mogu iščitati, ali ako pažljivo proučite logo, sigurno ćete naći još neko značenje.
Drugi primjer je primjer poljubca. Poljubac je znak. Ali znak čega? Postoje različita tumačenja poljubca. On može biti znak ljubavi, ali i izdaje, prijateljstva, vjernosti. Pogledajte sljedeću sliku i napišite što sve možete iščitati iz nje.
Treći primjer su reklame. Profesor je na jednom od prošlih predavnja spominjao reklame koje izravno i vulgarno pozivaju na seks. Ovdje ćemo staviti nekoliko primjera pa ih vi slobodno komentirajte. Nakon što obradite semiotičko značenje reklama, osvrnite se i na njihovu etičku i moralnu ispravnost. Je li u redu da se takve reklame emitiraju? Kako one utječu na potrošače, ali jos važnije, na djecu i mlade? Kakvu im poruku šalju?
Autor je uklonio komentar.
OdgovoriIzbrišiVidio sam ovdje prije nekoliko tjedana komentar o dr. Agbazari i odlučio sam ga kontaktirati prema uputama, zahvaljujući ovom čovjeku što mi je donio željenu radost. Slijedila sam upute koje je dao kako bih vratila svog ljubavnika koji je ostavio mene i djecu već 3 godine, ali hvala dr. Agbazari jer su mi se vratili zauvijek i sretni smo zajedno. Molimo kontaktirajte ga za pomoć ako imate problema u vezi putem e-pošte na: ( agbazara@gmail.com ). I svjedočite sami.
IzbrišiAutor je uklonio komentar.
OdgovoriIzbrišiNa predavanju smo spomenuli kako logotip za Olimpijske Igre 2012. godine izgledom podsjeća na riječ "Zion". Više islamskih zemalja je odmah po objavi logotipa izrazilo nezadovoljstvo , a Iran je bio prvi koji je službeno zatražio mjere. Iranski Olimpijski odbor zaprijetio je bojkotom Olimpijskih igara jer logotip smatraju rasističkim i provokativnim, iz tog razloga što Zion označava ime države Izrael, koju Iranci ne priznaju. Iz ureda za odnose s javnošću londonskih igara su odbacili sve optužbe navodeći da navedeni logotip predstavlja ''2012. godinu i ništa više''.
OdgovoriIzbrišiOko ovog logotipa je bilo mnogo rasprava, a zanimljivo je spomenuti iznenadnu smrt mladog istraživača teorija zavjera Ricka Claya, koji je nedugo nakon što je navodno otkrio sve sumnjive detalje oko Igara u Londonu preminuo pod čudnim okolnostima. Uz navedeno, logo po nekima sadržava i kukasti križ: http://camelsnose.files.wordpress.com/2011/03/olympic-conspiracy-swastika500.png.
Što se tiče poljupca, kao što je kolegica spomenula - tu naviku smo zadržali iz davnih vremena kada je poljubac imao isključivo biološku podlogu. Naravno, može imati više značenja u različitim okolnostima i kontekstu, kao i većina drugih radnji.
Reklame osim što, kao što je navedeno, imaju seksualne motive kako bi sadržaj pobudio primitivne nagone, također po odabiru odjeće stvaraju osjećaj materijalnog elitizma, što je čest slučaj u reklamnoj industriji kako bi potrošač posjedovanje oglašavanog predmeta povezao sa visokim socijalnim statusom. Ne vjerujem da korišteni motivi seksa, nadmoći i luksuza imaju takav utjecaj na potrošača kakav su imali u prošlosti, jer je današnji kupac ipak kudikamo kritičniji i osvješteniji prema proizvodima koje kupuje.
Slika prva - Caravaggio
OdgovoriIzbrišiKao što je spomenuto u uvodu poljubac je nositelj više različitih značenja. U ovom slučaju, budući da je riječ o povijesnom događaju Kristovog hapšenja prilikom kojeg je Juda identificirao Isusa poljubcem, jasno je da je riječ o simboliu izdaje. Osim ove osnovno utvrđene tvrdnje da je poljubac poprimio izdajničku funkciju, Caravaggijevo ulje na platnu vrvi simbolikom. Krenimo najprije od figure Isusa Krista. Tradicionalnim prikazom u haljama crvenim i plavim baš kao i na DaVincijevoj Posljednjoj večeri ukazuje na kategoričnost njegovog karaktera - plava boja - čvrstoča, staloženost, crvena - strast i spremnost na djelovanje. Nadalje, gesta Kristovih ruku pruža dva moguće zadovoljavajuća tumačenja. Prvo - prsti su ispreplateni budući da je Ješua netom prije dolaska Izraelskih trupa u pratnji Jude u Getsemanskom vrtu molio, i drugo tumačenje - Isusova pripravnost ruku da primi lisičine na zapešća kao odgovor na proroštvo i na objavu koju je dao učenicima uoči Posljednje večere. Nadalje, svjetlo koje kompozicija slike odašilje iz gornjeg desnog ugla izravno obasjava Kristovo lice što govori da ga Otac nije napustio. Sv. Ivan evanđelist prikazan Isusu s lijeva, u zaprepaštenju i strahu koji se jasno očituju na njegovu licu i rukama, kao da izvire iz samog Isusa budući da su njihove glave neobično spojene. Ovaj element slike tumačim na način da Ivana predstavljam kao Kristovu rečenicu: "Oče, ako hoćeš, uzmi ovu čašu od mene! Ali ne moja, neka bude volja tvoja!" (Luka 22, 42) Dakle, Ivan bježeći od Krista Isusa sa sobom odnosi Isusov najljudskiji pokazatelj - njegov strah - te ga tako ostavlja u punini njegovog mesijanskog poslanja. Na figuri Jude Iškariotskog izdvojio bih naborano čelo koje je često simbol mišljenja, odnosno, misaonog napora kakav je često opažan u antičkih filozofa Grčke. No, zašto takav mudrosni pečat na na čelu izdajice? Moj odgovor glasi - spoznaja. Judin udarac o hladno dno izdajničkog čina pružio mu je jasan uvid onoga što se s dna jedino i vidjeti može - svjetlo u visini - ono što je Juda samovoljno zauvijek odbacio te se time u tom trenutku od kojeg povratka nema osudio na težak teret saznanja jačine gravitacije svoga grijeha. Posljednji lik s kojeg bih želio pokušati isčitati simbole jest Caravaggio sam. Četvrta figura gledano od Isusovog lijevog ramena jest autoportret autora slike. Blago podignuti vanjski rubovi obrva te nešto više nego što je uobičajeno rasklopljena usta jasno ukazuju da Caravaggio budno s gomilom interesa prati zbivanje. No, jedan dodatni detalj na Caravaggiju njega samog stavlja u potpuno drugačiji kontekst - onaj mitološki. Lampion u njegovoj desnoj ruci čija svjetlost osijava lica vojnika, a posebice njegovo lice, Caravaggia preobražava u Diogenesa koji je napokon pronašao čovjeka među ljudima, pa čak možda i nešto više.
4.
OdgovoriIzbrišiPrije svega valjalo bi napomenuti da je erotika u stanju prodati gotovo sve, što uspješno i čini u svrhe komercijonalne propagande već gotovo tri i pol desetljeća, stoga ćemo tu povijesnu točnost imati na umu kako bismo izbjegli poduže objašnjavanje izbora seksualne eksplicitnosti. Ova Kleinova slika odličan je primjer neizravnog reklamiranja proizvoda putem odašiljanja poruke, a ne putem direktne prezentacije proizvoda samog, a to napominjemo da bismo izbjegli pitanje: „Kakve veze ovakvo nešto ima s trapericama?!“
Krenimo od modela. Budući da su na slici tri muška, a samo jedan ženski model, već ovdje možemo nešto pokušati iščitati. Radi li se o šovinizmu? Nipošto. Činjenica da je na fotografiji ženski model jedinstven odlično se uklapa u sljedeći kontekst. Poruka za sve potrošačice jest baš ta jedinstvenost koju Calvin Klein porađa, ta pažnja i status bez konkurencije. Čini se savim legitimnim postaviti pitanje: „Zašto je odjevena (ako se takvo što uopće može reći) u samo jedan predmet? Zašto je gotovo gola? Zašto ne reklamira što je više proizvoda moguće?“ Upravo zato što joj je samo jedan proizvod i više nego dovoljan da bi zadobila nenadmašnu (fizičku) pažnju, u ovom slučaju, dvojice muškaraca. Budući da je jasno vidljivo da je posrijedi izričito seksualna pozornost koju privlači, možemo se također osvrnuti na moralnu implikaturu, pa pitati žele li žene doista objektivizirati same sebe? Odgovor na ovo socio-etičko pitanje razlikuje se od gledišta do gledišta premda pokazatelji vremena u kojem živimo gotovo jednoglasno viču „Da!“, jer se čini očigledno trendi da žene isključivo autoobjektivizacijom teže privlačenju pozornosti. Dva muška modela u neposrednom doticaju s ženskim modelom su, naravno, agenti fizičkog idealizma kao i svi modeli na slici, što, jasno, ne treba ni spominjati. Tjelesna neprirodnost u smislu neuobičajeno lijepog/skladnog tijela CK-u daje još jednu dimenziju elitne nedodirljivosti u koju će potrošači stupiti kupnjom. Lijevi model jasno implicira seksualnu aktivnost što potrošači svjesno ili nesvjesno dekodiraju kao moć, dobitak ili naravnu potenciju i mogućnost osvajanja suprotnog spola, no ni desni model, naravno, nije isključen jer ne smije biti. On neupitno sudjeluje i dobiva svoj „piece of cake“ jer ako se malo pobliže promotri slika može se uočiti njegova uloga moderatora –desnom rukom podržava glavu žene dok lijevom rukom koja je na plećima prvog modela kao da približava dvoje te tako zadobiva moćniji status „onoga koji odlučuje“ što dakako podsvjesno također utječe na umove potrošača jer kontrira intuitivnom pitanju: „Žašto se ne bori za ženu?“ na što on nijemo odgovara:“ Jer ne moram...ja odlučujem.“ Naravno, barem ja to tako vidim. Što pak ne valja s posljednjim modelom u donjem lijevom uglu? Zašto je on isključen iz radnje? Ne proturječi li to ideji elitizma? Upravo suprotno. Prepoznatljiv James Deanovski element (cigaret na strani, frizura, „mrgudan“ izraz lica) sadržan u ovom liku možda je još i najmočnije svojstvo slike. Ovaj figura je utjelovljenje samozadovoljstva koje je vječito samodostatno. Konotacija, odnosno ideja koju ovaj lik nosi već je sama po sebi bez da išta aktivno čini, legendaran predmet težnje koji se u ovom slučaju ostvaruje pomoču CK traper košulje. Još je jedna stvar vrlo upadljiva, a to je neprirodna mirnoća koju tijela modela emitiraju u danoj situaciji ili seksualnom kontekstu. Nedostaje ushit, emocija, nedostaje znoj. Nedostatak znoja znači odsutstvo moralne dileme (Barthes, Mitologije, str. 26) te objašnjava fiktivnu pretpostavku da je prikazana fotografija nedodirljiva svakodnevica koja se dostiže CK-om. K svemu tome modeli su omeđeni kavezom ili barem ogradom koja je zacementirala njihovu nedodirljivost te ih učinila nemoćnima u zadatku degradacije. Dva crvena poteza na bočnim stranama slike odašilju aktivnost i razbijaju crno-bijelu kompoziciju kako bi ublažili Harcourtov monumentalizam (Barthes, Mitologije, str. 26) da slika slučajno ne bi izazvala pasivnost.
Prva slika: logo Ljetnih olimpijskih igara u Londonu 2012. godine: Možemo vidjeti da se logo sastoji od brojeva koji predstavljaju godinu održavanja olimpijskih igara, zatim na njemu možemo vidjeti znak olimpijskih igara koji predstavlja pet kontinenata. Ako logo okrenemo, dobivamo riječ "zion" koja se također vidjela u simbolu olimpijskih igara u Pekingu 2008. godine. Poznato je da se Iran pobunio u vezi izgleda loga olimpijskih igara.
OdgovoriIzbrišiDruga slika: slika talijanskog slikara Caravaggia - " The taking of Christ " - Na slici je prikazana izdaja. Poljubac je korišten kao identifikacija Isusa Krista. Juda ga je izdao tako što ga je poljubio u obraz. Isus i Juda su glavni "likovi" na slici i smješteni su na lijevu stranu slike, a desna strana je ostavljena za vojnike. Vojnici su u oklopima, a lica im nisu baš vidljiva. Kao što je kolega Ivasović već napisao, lik na desnoj strani slike kojem se vidi lice je sam slikar. Isto tako bi htjela napomenuti kako Isus ima sklopljene ruke pred sobom, kao da moli u tom trenutku kada ga Juda izdaje.
Treće: reklame - Reklame prikazuju sve samo ne ono što bi trebale reklamirati. Prve dvije reklame prikazuju golotinju, ubojstvo, možda čak i grupno iskorištavanje žene. Reklame izazivaju čuđenje i skreću nam pozornost s proizvoda koji se pokušava prodati na buđenje nekih drugih nagona u nama. Ja iskreno ne vidim ništa dobro u tim reklamama i treba se uzeti u obzir to da te reklame mogu vidjeti i djeca koja pokušavaju imitirati sve što vide na televiziji, u novinama i sl. te smatram da te reklame nisu prikladne za objavljivanje.
Opće je poznata stvar da su danas gotovo u svakoj reklami prisutni simboli i scene koje insinuiraju na seks. Kao što je kolega Ivasović gore napisao: ''erotika je u stanju prodati gotovo sve''. Prva slika je reklama za Dolce&Gabbana, ali što ona zapravo reklamira? Prva stvar koju će svi vjerojatno uočiti je žena koja na sebi ima samo čizme. Vidi li se iz toga da je to reklama za neka muška odijela ili što već? Sljedeće što sam primijetila, a vjerujem i većina ostalih, je oružje. Dakle erotika i nasilje u reklami za odjeću. Kako je to povezano? Kakvu to poruku šalje? Odrasli ljudi već su navikli na takve reklame. Agresivna propaganda, to je svrha ovakve reklame. Cilj je privući pažnju i na taj način možda podsvjesno utjecati na ljude. Ali što djeca tu vide? Njima nije bitno kakvu odjeću nose i vrlo vjerojatno niti ne shvaćaju ovakvu reklamu. Sve što oni vide su naoružani ljudi u odijelima. Takva reklama može uvelike utjecati na djecu zato što još nemaju razvijenu mogućnost čitanja simbola, prikrivenih značenja i sličnih stvari. Dijete bi ovu reklamu moglo shvatiti kao da je u redu imati oružje jer si onda moćan, imaš odijelo, što za djecu predstavlja neki visoki položaj, eleganciju, profinjenost. Možda automatski počnu povezivati odijela s oružjem i onda svaka osoba u odijelu za njih postaje osoba koja nosi oružje, predstavlja, možda, potencijalnu opasnost.
OdgovoriIzbrišiSmatram da ovakve reklame ne predstavljaju veliki problem za odrasle ljude. Oni su dovoljno zreli i imaju razvijenu mogućnost prosuđivanja što je uredu, a što nije i što je samo propaganda, način privlačenja pozornosti javnosti. Ovakve reklame predstavljaju problem za djecu. Djeca sve shvaćaju onako kako vide. Nisu u mogućnosti svaki put presuditi ispravno o čemu se radi. Imaju razvijenu maštu i ovakve, mogu reći, negativne reklame u njima mogu izazvati razne osjećaje, pokrenuti različite priče koje ne moraju uvijek biti pozitivne. Smatram da djecu treba zaštititi od ovakvih reklama, ali nam svijet to ne dozvoljava. Postavljaju se jumbo plakati, vrte se reklame na televiziji, a djeca sve to vide. Upijaju jer su kao spužve.
Reklama Calvina Kleina za traperice opet sadrži erotiku i nasilje. Kao prvo žena je jedna, u odnosu na tri muškarca. Opet je skoro u potpunosti razodjevena, a dvojica muškaraca na sebi imaju samo traperice koje nisu do kraja zakopčane. Na njenom licu vidim neku vrstu odupiranja, a rukom čak i odguruje jednog muškarca. Jedan ju muškarac drži za kosu, povlači je, što ukazuje na neku vrstu prisile i nasilja nad njom. Naravno da svatko u toj reklami vidi nešto drugo i možda se neće složiti sa mnom, ali ja vidim nasilje nad ženom. Ženu koja je prisiljena biti tamo, njenu podređenost muškarcu.
Reklama za BMW. Malo prošireni portret jednostavne djevojke. Iz slike se može pretpostaviti da je ona gola, gleda izravno u kameru, odnosno u nas. Kao da pokušava uspostaviti kontakt s nama. Vrlo je jednostavno našminkana jer na slici ne postoji ništa drugo što bi nam odvuklo pažnju. ''You know you're not the first. But do you really care?''. Kako protumačiti te dvije rečenice. Na što ljudi prvo pomisle? Naravno, na seks, jer tako ljudski um funkcionira, tako je isprogramiran. No kada malo bolje pogledate i vidite BMW logo i ponovno razmislite, sve vam postaje jasnije. Vrlo upečatljiva reklama, postiže ono što su htjeli. Ljudi će je zapamtiti samo zato što može imati dvostruko značenje. Insinuira na seks, a zapravo je obična reklama za auto. S obzirom na način funkcioniranja ljudskog uma, vjerujem da je ova reklama postigla željeno.
Cilj reklama koje koriste ljudsko tijelo kao predmet požude je upravo taj da se ljude privuče da kupe proizvod koji te određene tvrtke reklamiraju. Bilo etički korektno ili ne, sex je najbolji najbrži način privlačenja čovjekove pozornosti jer sex za većinu ljudi predstavlja čin koji proizvodi sreću pa sama insinuacija reklame na sex privlači pažnju. Na prikazanim reklamama vidljivo je da se ljudi koji nose ili bi bar trebali nositi odjeću te robne marke osjećaju dobro i poželjno. Upravo tako se želi osjećati svaki čovjek. Dakle, žele nam doslovno poručiti: "kupi našu odjeću i bit ćeš poželjan i sretan."
OdgovoriIzbrišiS druge strane, može se primijetiti da nijedan model na slici nema problema s viškom kilograma. Dapače, slike prikazuju ljude koji su mršavi što nam također prikazuje nekakav ideal savršene ljepote kojem bi trebali i sami težiti.Takve reklame pokušavaju iskriviti našu predodžbu idealnog tjelesnog izgleda. Ponavljam, upitna je etička ispravnost takvih reklama.
Također, reklama za BMW sadrži dvosmislenu poruku koja se može odnositi na djevojku i na automobil. Naravno, to je efekt koji su i željeli postići autori te reklame. Kod mene je poruka izazvala smijeh pa mogu pretpostaviti da je takav učinak na većinu ljudi, a izazivanje smijeha pomaže u ostavljanju boljeg dojma na kupca. S druge strane, poruka može biti i vulgarna jer u slučaju u kojem se odnosi na djevojku, reklama ima sasvim drugo značenje.
Percepcija pojedinog čovjeka o golotinji proizlazi iz njegovog iskustva, to jest svaka osoba shvaća na svoj metaforični način golotinju. Dakle, ako netko ima pozitivna iskustva, uz pojam seksualnosti i golog ljudskog tijela ga veže pozitivan osjećaj. Proizvodeći takve osjećaje kod ljudi, stvaraju i pozitivan osjećaj vezan uz proizvode koje reklamiraju.
Poljubac danas predstavlja čin ljubavi, prijateljstva i zahvalnosti, sreće. U religijskom smislu poljubac češće ima značenje izdaje zbog Judinog poljupca. Denotativno značenje poljupca je čin izražavanja emocija, a konotativno značenje nekome može biti izražavanje izdaje ili izražavanje ljubavi.
Wow! Teško je napisati nešto kvalitetno nakon ovako jezgrovitih komentara.
OdgovoriIzbrišiOsvrnula bih se na reklame koje ne prestaju čuditi i šokirati. Složili smo se da seks prodaje robu, ali kada je dovoljno? Kako i kada reći da je negdje seksa ipak malo previše, kako se to mjeri? Treba li gledati položaje tijela, golotinju na koju smo već toliko navikli, kontekst ili insinuacije?
Sama činjenica da se na neke provokativne reklame ne obaziremo i da o njima ne razgovaramo pokazuje koliko na nas takav sadržaj utječe i koliko se naši vrijednosni sudovi mijenjaju. Ukoliko mi ne upozoravamo na kršenje nekih društvenih normi ili konsenzusa, djeca će vrlo jednostavno prihvatiti takav sadržaj kao normalan, prihvatljiv.
Reklame su igrale veliku ulogu u mijenjanju životnih navika (žene i cigarete), mode (kratko i izazovno), društvenih odnosa i slično.
Takva promidžba u kojoj se koristi seks kao alat može se, prema Lindi Williams, svrstati u kategoriju tjelesnih žanrova skupa s melodramom, hororima i pornografijom. Cilj takvih žanrova jest pobuditi određene fizičke manifestacije emocija poput suza, seksualne uzbuđenosti ili širenja zjenica u strahu. Takve su pobude jaki motivatori i manipulacija emocijama publike može biti moćan marketinški alat. Poruke koje su izazvale emocionalne reakcije lakše se pamte, lakše se pozicioniraju u mislima potrošača i na taj način utječu na potrošačke navike i osoban stav o nekom brendu.
Je li ispravno na takav način utjecati na publiku/potrošače? Kako se istaknuti u moru poruka koje se svakodnevno odašilju? Na mnoga je pitanja teško odgovoriti jer oko mnogih stvari ne postoji društveni dogovor. Što nas danas može začuditi? Golo tijelo? Jesmo li na to već navikli?
Olimpijski logo: Kada je Internacionalni olimpijski odbor otkrio logo za Olimpijske igre 2012. godine u Londonu bilo je mnogo podijeljenih reakcija. Neki ljudi su je uspoređivali sa svastikom ili Bartom i Lisom Simpsom u neprirodnim pozama, dok su Iranci, kako je profesor spomenuo, iščitavali riječ „Zion“ tj. drugu riječ za Jeruzalem, glavni grad Izraela, države čije postojanje ne podržavaju pa su zaprijetili bojkotiranjem igara. Osobno, kada sam prvi put vidjela znak nisam ništa mogla iščitati dok mi nisu naglasili kako bi trebalo predstavljati broj 2012. Također primjećujem kako su, inače uvijek obojani, Olimpijski prsteni u ovome slučaju bijeli. Šest boja prstena, uključujući pozadinsku bijelu, trebaju predstavljati sve nacije ovoga svijeta, budući da se sve te boje koriste na zastavama. Obojeći sve prstene u bijelo dizajner je htio naglasiti sjedinjenje i jednakost svih zemalja u zdravome sportskom natjecanju.
OdgovoriIzbrišiThe taking of Christ: u Caravaggiovoj slici točno možete osjetiti dinamiku i nasilje. Razlog leži u čestoj upotrebi crvene boje. Crvena je boja vatre i krvi tako da se često povezuje s energiju, ratom i opasnosti, a dokazano je da ubrzava disanje i povisuje tlak. Crvenim materijalom omotan je čovjek iza Isusa dok ga srednji vojnik povlači za dio tkanine time ukazujući na činjenicu da, iako je Isus centralni lik slike, sigurno nije ni najvažniji. I drugi ljudi su stradali i patili. Naravno, i sam Isus je omotan crvenilom što osigurava promatračevu punu pozornost. No, također je preko njegove crvene halje, prebačena i plava tkanina. Plava se boja povezuje sa stabilnošću, mudrošću, vjerom i rajem. Smiruje ljudski um i tijelo. Plava boja naglašava Isusovo lice koje se u potpunosti razlikuje od lica svih drugih likova i jedino kontradiktira dinamici slike. Izraz je smiren, ulijeva povjerenje. Unatoč činjenici da ga je njegov učenik izdao, Isus nam poručuje kako će sve biti u redu. Kako mu je oprošteno. Također, njegove skupljene ruke odudaraju od ruku ostalih figura. Isus se ne bori, ne brani se od vojnika, ne sprečava Judu da ga poljubi. Stoji mirno i unatoč unutarnjem strahu (crvena halja), ogrnut je plavim, stabilnošću. Juda je obučen u narančastu halju, boju prevare, nevjere, agresije i dominacije. Iako kršćanstvo često Judin poljubac tumači kao znak izdaje, smatram kako je slikar htio naglasiti Judino pokajanje. Samim time što je stao između Isusa i vojnika i tako ga čvrsto primio, svom silinom htijući ga poljubiti, tražeći oprost za najveću moguću izdaju. Naposljetku, u desnome kutu slike imamo i samog Caravaggia. Stoji iznad svih, promatrajući situaciju pod svijetlom lanterne. Znatiželja mu se ocrtava na licu. Slikar hoće biti u centru, hoće znati što se događa tj. što se zapravo dogodilo te kobne noći.
Reklame: već je opće poznata stvar da seks prodaje. Seks i nasilje, svojevrsni društveni tabui, je upravo ono što najviše osigurava našu pažnju i znatiželju. D&G reklama posjeduje oboje. Lijepa, gola dama pripijena je uz dobro obučenog muškarca koji je upravo ubio protivnika. On je pobjednik, on je jači, on dobiva djevojku. No, problem koji sam primijetila u reklami jest da su jedino očito obilježje Dolce & Gabbane zlatne kopče na remenima. Ali, jedini na kojim su kopče vidljive su dva ubijena muškarca i jedan koji će svaki trenutak biti proboden nožem. To, podsvjesno, može djelovati odbojno i odgovoriti konzumenta od kupnje.
OdgovoriIzbrišiCalvin Klein Jeans reklama isto uključuje seks i nasilje. No, za razlike od Dolce & Gabbanine, svi ljudi na slici su polugoli. Muškarci su odjenuti u CK traperice, a reklama želi naglasiti kako ih upravo one čine toliko poželjnima. Toliko da će ih svaka djevojke primijetiti, da će svaka upravo zbog njihovih hlača pristati na seks. Svatko od nas se želi osjećati lijepo, poželjno. Calvin Klein poručuje kako on to može ostvariti.
Treća D&G reklama naglašava bijelu boju. Bijelu povezujemo s dobrotom, nevinošću i čistoćom. Muškarac skida svoje bijelo odijelo da bi na kraju završio gol na podu. D&G poručuje kako nam ona može pružiti najbolje od dvije krajnosti. Čistoću, profesionalnost, ostvarivanje povjerenja u ljudima što nas opet, na kraju čini poželjnima. Isto tako, u drugom djelu slike gdje muškarac leži gol na podu, promatra ga drugi muškarac opet u bijelome odijelu. Skidajući se, izražavajući seksualnost ne gubimo našu čistoću. D&G odjeća to može ostvariti.
Posljednja, BMW reklama, prikazuje plavokosu i plavooku djevojku kako nas promatra. San svakog muškarca. Imati BMW auto može im osigurati da će jedna lijepa djevojka biti njihova. Djevojka se u reklami poistovjećuje s autom, predstavlja ga. Nije važno što je ona (auto) popularna i što je mnogo ljudi posjeduje; žele ju.
Naravno da takve hiperseksualizirane reklame djeluju na nas. Već generacijama mediji obiluju seksom. Seks je pokazatelj moći, dominacije, popularnosti, ljepote i poželjnosti. Takve reklame gledamo od malena što znatno utječe na samopouzdanje. Mediji su unificirali ljepotu. Ne poštuje se više izreka: „Ljepota je u očima promatrača.“ Oni za nas odlučuju što je lijepo. Poželjni su samo muškarci s pločicama na trbuhu i žene sa takozvanom „thigh gap“ tj. prostorom između bedara. Nije ni čudo što toliko mladih djevojaka danas obolijeva od raznih poremećaja s prehranom ne pronalazeći više način na koji da postignu propisanu figuru. Reklama industrija ne odlikuje se nikakvim moralom ni etikom jer trguje našim najdubljim željama.
Neka od značenja koje navodno nosi logo olimpijskih igara uz navedena su također da je nosilac nacizma. Tako ako se pogleda iz različitih kuteva može ličiti na dva slova SS jedno do drugoga, što upućuje na oružani zaštitni odred u vrijeme drugog svjetskog rata. Waffen SS (punim imenom Waffen Schutzstaffel bio je borbeni ogranak SS-a, ogranka NSDAP-a, nacionalsocijalističke stranke u Njemačkoj za vrijeme Drugog svjetskog rata. Vrhovni zapovjednik je bio Heinrich Himmler, jedan od prvih ljudi do Hitlera. Organizacija je provodila arijevsku politiku i sudjelovala u holokaustu, tako da je na nirnberškom procesu proglašena zločinačkom i zabranjena.
OdgovoriIzbrišiNeke ljude znak je također podsjetio na svastiku. Nadalje, neki su smatrali i da sliči na riječ ''izzo'' koja je danas komercijalno poznata kao nadimak hip hop izvođača Jay-Z-a pa se nagađalo hoće li ih upravo izvođač tužiti za autorska prava.
Caravaggio, Taking of the Christ: Judina odluka da izda i identificira svojeg učitelja Isusa poljupcem kako bi ostvario novčanu nagradu dakako kao prvo pokazuje izdaju. Izdaju prijatelja, učenika, nekog u kog je Isus imao povjerenje. Caravaggio se fokusira na kulminirajući trenutak Judine izdaje gdje vidimo kako Juda gotovo grubo i nasilno pruža učitelju posljednji poljubac.U Isusovim očima može se s jedne strane iščitati kako prihvaća poljubac Jude iako zna njegovo značenje. Možemo reći da on zapravo prihvaća svoju sudbinu s poniznošću. Ruke su mu ukočene u znaku vjere, dok se vojnici približavaju da ga uhvate. U centru kompozicije možemo vidjeti vojnika i odsjaj na njegovoj ''odori'' i oklopu koji bi mogao biti kontrast bespomoćnosti Krista. Sjaj predstavlja moć i snagu nad bespomoćnosti Isusa. Mogli bismo reći da prizor potiče gledatelje da slijede Kristov primjer - oproste nekom prije osvete, prihvate svoju sudbinu iako ih ona ugrožava.
Što se pak tiče reklama, kako glasi engleska uzrečica - sex sells. Očigledno je da su oni koji su izdali i inscenirali reklame ciljali na takvu temu i njome osim pažnje željeli privući i sve koji bi joj nakon pažnje pridodavali značenja i pitali se zašto su baš neki od motiva i poza na reklamama upravo tamo. Dolce i Gabbana u obje svoje reklame muškarce su obukli u odijela što bi moglo govoriti kako su muškarci nadmoćniji od žena, kako im se žene moraju podrediti, odnosno kako su oni ti koji su seks simboli u modernom dobu, a ne žene. Kod reklame Calvina Kleina vidimo pak suprotno, ženu kojoj se podređuju muškarci. U posljednoj reklami preko naslova mogli bismo možda razmišljati da nas upućuje upravo na skriveno značenje. Znamo da nismo prvi koji smo pomislili što reklama predstavlja, ali na kraju krajeva je li nas uopće briga ili nas je reklama zadovoljila, pogodila, i možda nesvjesno natjerala da nešto kupimo/slijedimo/ zavolimo.
1. Olimpijske igre održale su se 2012. u Londonu. Posebno zanimljiv je njihov logo koji je pomalo zbunjujuć, a prikazuje godinu održavanja Olimpijskih igara. Ako okrenemo logotip, on prikazuje riječ “Zion” koji je bio prisutan i na olimpjskim igrama u Pekingu. 2008. Burno je reagirao Iranski olimpijski odbor koji je pokrenuo žalbu protiv ovog logo-a.
OdgovoriIzbriši2. Na slici možemo vidjeti važan događaj iz Biblije, a prikazuje Judu koji izdaje Isusa. Juda izdaje Isusa tako što rimskim vojnicima, koji su ga došli uhititi, otkriva njegov identitet poljupcem. Dvije najvažnije osobe na slici su Juda i Isus i jasno možemo vidjeti njihova lica, dok lica rimskih vojnika ne možemo vidjeti zbog njihovih kaciga. Ovo je slika talijanskog slikara Michelangela Caravaggia koji je bio začetnik baroknog slikarstva u Italiji.
3. Sex, nasilje i skupa odjeća zaokupljuju našu pažnju. Mislim da takve reklame nisu u redu da se emitiraju jer ne prikazuju dobre stvari za čovjeka, a pogotovo ne za djecu i mlade. Ovakve reklame prikazuju ideal ljudske ljepote i poručuju nam ako želimo biti poželjni i privlačni moramo biti lijepo obučeni. Na drugoj slici možemo vidjeti zlostavljanje žene od strane muškaraca i po njezinom licu i položaju ruku vidimo da želi odgurnuti muškarca.
Autor je uklonio komentar.
OdgovoriIzbriši1. Logo Olimpijskih igara u Londonu 2012.
OdgovoriIzbrišiNa prvi pogled, čini nam se da logo samo pokazuje godinu održavanja Olimpijskih igara, 2012. Međutim, po nekim tumačenjima to nisu samo brojevi koji označavaju godine. Primjerice, Iranski Olimpijski Odbor pokrenuo je žalbu protiv loga jer logotip prikazuje riječ Zion kada se okrenu brojke, koji je povezan s cionističkim organizacijama i masonima, a u Bibliji označava riječ Jeruzalem. Glavni tajnik Iranskog Olimpijskog Odbora Baharm Afsharzadeh argumentirao je svoju žalbu informacijama da cionisti ostvaruju utjecaj u Velikoj Britaniji, da je dizajner loga povezan s masonskom organizacijom te da je čak osnivač modernih Olimpijskih igara Pierre Coubertin bio mason. Dok su Iranci u logu vidjeli teoriju zavjere, glasnogovornik Olimpijskih igara te Međunarodni olimpijski odbor tvrdili su da logo predstavlja samo godinu održavanja, a britanski mediji prozvali su logo WC školjkom na kojoj sjedi majmun.
2. Caravaggio
Poljubac na ovoj slici nije znak ljubavi, prijateljstva ili vjernosti, već znak izdaje. Kao što je već rečeno, na slici su, s lijeva na desno, sveti Ivan, Isus, Juda, dva vojnika, autoportretirani Caravaggio i još jedan vojnik. Na izrazu lica Isusa, ne može se iščitati prijateljska toplina, već zabrinutost. Kod Jude se također to ne može iščitati, jer niti jedan niti drugi nemaju opuštene linije na licu te nije prisutan osmijeh.
3. Reklame
Paradoks čovječanstva-etička i moralna ispravnost ne moraju biti nužan preduvjet da se nešto prihvati. Tako ni reklame ne moraju biti etički i moralno ispravne da bi prodale proizvod, pa tako sve više i više reklama sadrži „golotinju“ u sebi, od naslovnice Klika do autopraone na Volovčici. Takve reklame šalju negativne poruke. Tužno je što se naga tijela izložena na reklamama poput svinjskih polovica iz izloga lokalne mesnice, a k tome se još anoreksična tijela (što se tiče žena) te mišićava tijela (što se tiče muškaraca) postavljaju kao ideal. Također, u prvoj i drugoj reklami žena ima ulogu objekta, a ne odlučne i samosvjesne persone, što se dodašno naglašava time da je jedina skinuta.
Ne bih se puno osvrtala na Judin poljubac i reklame.
OdgovoriIzbrišiReklame često pažnju privlače erotičnim scenama, stereotipovima, nasiljem i sl. Primjerice, reklama za BMW je stvarno uvredljiva, jer je očito da aludira na ženu i njezinu nevinost, a ne na auto.
Poljubac je na simbol ljubavi (svih vrsta), a u ovom slučaju simbolizira izdaju te je bio način na koji su Židovi prepoznali Isusa, odnosno onoga kojega su mučili u ubili.
Najviše pažnje mi je privukao logo Ljetnih OI u Londonu 2012. Neki kolege su već spomenuli tužbu Irana zbog riječi ZION, odnosno Sion ili Jeruzalem. Do tužbe je došlo zbog navodnog poticanja na rasizam, ali tu se može iščitati i drugo značenje - Novi Jeruzalem, odnosno država koju masoni žele uspostaviti kako bi zavladali svijetom. Osim toga, neki su tu iščitali seksualno značenje, odnosno, već spomenute neprimjerene poze Lise Simpson. Ipak, više je teorija, pa možda i dokaza, koje tu vide puno skrivenih masonskih simbola. Ne samo u logotipu, već i u maskotama koje imaju jedno oko, koje neki uspoređuju sa Svevidećim ili Horusovim okom. Također je tu i feniks koji se uzdiže iz oslimpijske vatre, a koji je za masone svet, motiv šahovnice, osvjetljenje... Neki u cijelom ovom događaju vide masonsko dijelo. Moglo bi se to tako protumačiti. Iako, sam ja u početku vidjela samo brojku 2012, odnosno godinu održavanja, sigurno je da je logotip imao još mnoga skrivena značenja.
Više možete pročitati ovdje: http://doznajemo.com/2012/08/18/mislite-da-su-price-o-masonskoj-zavjeri-u-londonu-hrpa-gluposti-procitajte-ovo-i-pogledajte-fotografije/
IzbrišiDruga slika prikazuje Judin, izdajnički poljubac. Kolege i kolegice su već sve rekli. Što se tiče reklama za modne marke, kao što možemo vidjeti, izrađene su po dobrom starom receptu: sex sells. Mislim da modni fotografi i dizajneri više nemaju ideju kako prodati odjeću i modne dodatke pa ovakvim reklama žele "podići prašinu" i skrenuti pozornost na sebe. Kaže se da ne postoji loša reklama sve dok ljudi znaju za to. Očito ima nešto u tome jer evo nas- komentiramo i raspravljamo o tome.
OdgovoriIzbrišihttp://webneel.com/25-brilliant-sexsells-advertising-examples-your-inspiration
Iranski olimpijski odbor uputio je prosvjed Međunarodnom olimpijskom odboru upravo zbog ovog loga Olimpijskih igara 2012. održanih u Londonu. Iranci su tvrdili kako logo nosi rasističku poruku, aludirajući na točki na "i" i "skrivenu riječ" Zion koja u Bibliji označava grad Jeruzalem (glavni grad Izraela, a oni postojanje te države ne podržavaju), te taj logo samim time širi rasizam. To se blisko povezivalo i s masonstvom, pa tako i maskote imaju po jedno oko, podsjećajući na Svevideće Oko piramide Illuminata. Olimpijske prstene dizajnirali su slobodni zidari, a osnivač modernih Olimpijskih igara, Pierre Coubertin, bio je upravo to. Nisam iznenađena, kod mene osobno prevladava mišljenje da ovo uistinu jest djelo masona, tj. cionista jer se detaljno radi na ovakvim stvarima i sigurno ovako nešto nije prepušteno slučaju. Ovo nije samo "bezvezni znak bez neke poruke".
OdgovoriIzbrišiCaravaggio: Taking of the Christ.
- Judin poljubac predstavlja trenutak izdaje Isusa. Tim poljupcem on rimskim vojnicima otkriva Isusov identitet. Prikazane su tek gornje tri četvrtine tijela likova, s tamnom pozadinom, ali se unatoč tamnoj pozadini nadzire svjetlost koja obasjava Isusa. Pretpostavljam da je to znak nade, znak da, unatoč ovoj izdaji, ovo nije kraj već početak. Isusova reakcija na ovaj Judin potez nije burna već ostavlja dojam da je on sam ovo očekivao, ali je prisutan i izraz boli na Isusovom licu. Napetost između Jude i Isusa je gotovo opipljiva. Kao što je već spomenuto - lik na desnoj strani je sam slikar, i, slijeva na desno, dva vojnika, Juda, Isus i Ivan, koji u očaju i zaprepaštenju izgleda kao da zapomaže.
Reklame:
- Naravno, već je spomenuto, ali i opće poznato da seks prodaje... skoro sve. Pomalo tužna činjenica, ali s obzirom na to da je tako nešto sveprisutno oko nas sad već godinama, s vremenom je zapravo postalo i normalno, više se ni ne čudimo. Po mom mišljenju, pokušalo se prikazati kako će osoba, ako nosi ovu marku, postići neku nadmoćnost na svoj način: žene će postići to da muškarci oblijeću oko njih te će, kako je to vidljivo na jednoj od reklama, glumiti uplašenu i krhku "princezu" koja treba biti spašena. Muškarci će zadobiti, "ako nose ovu marku" pridobiti ženinu pažnju, posebice ako pritom daju dojam muževnosti i nadmoćnosti. Ovakve reklame izazivaju kontroverzu, a upravo je to cilj proizvođača - pažnju potrošača treba na neki način zadobiti, a ovo je, kad se s te strane gleda, dobar potez iz kojeg će imati velike koristi. Objektivno gledajući, ovakve reklame trebale bi biti zabranjivane jer na promiču nasilje (u jednoj od reklama scena izgleda kao neko grupno silovanje) i golotinju (i hrpu toga što nema veze s odjećom), ali su na određen način napravljene da možemo njihovo pravo značenje otkriti tek kad dobro promotrimo simbole, njihov položaj tijela, pokrete, izraz lica... i tu ostaje naš subjektivan doživljaj kako ćemo gledati na ove reklame i koliko će one podsvjesnog utjecaja na nas imati.
Caravaggio: Taking the Christ
OdgovoriIzbrišiPoljubac je česti motiv na slikama ili u pričama. On može biti gesta ljubavi, prijateljstva, naklonosti,poštovanja. No, na ovoj slici ne vidimo ništa od navedenog. U ovom slučaju, poljubac je znak izdaje, koji se naziva Judin poljubac. Na slici jasno vidimo kako Juda Iskariot ,poljupcem u obraz, otkriva vojnicima Isusov identitet i izdaje ga. Već prema izrazima lica možemo iščitati kako Judi ovaj poljubac nije nikakav znak poštovanja ili ljubavi. On to radi čisto iz koristoljublja i zbog novčane nagrade. Na Isusovom licu možemo jasno vidjeti tugu, no ne i razočaranje niti ljutnju. Kao da mu dopušta da čini što već treba učiniti.
Inače, poljubac među muškarcima je bio jedan dio kulture u Isusovo doba. Značio je mnogo stvari. Primjerice, robovi su ljubili stopala svojih gospodara, ako su tražili oprost. Poljubac u rub haljine značio je poštovanje, kao i dok bi učenici ljubili ruke učitelja.
REKLAME:
OdgovoriIzbrišiKod navedenih primjera reklame možemo se osvrnuti na semiotiku slike i na semiotiku promidžbe. Primjeri reklama ne sadrže nikakav tekst, osim logotipa robne kuće. Poznato je da slika govori više od tisuću riječi, upravo zbog toga vjerojatno nije bilo potrebno dodavati opise slika na navedenim reklamama. Kod ovakvih se reklama zapravo prekriva poziv na kupnju nekim drugim pozivom. Privlače potrošače na kupnju odjeće, a odjeća je ono čega ima najmanje na reklami. Naglasak je na slikovnom dijelu reklame koji privlači potrošače više nego verbalna promidžbena poruka. Što se tiče promidžbe, ona ima pozitivnu funkciju te ispunjava sve odrednice koje navodi winfrield Noth u svom djelu, Priručnik semiotike. Reklama pobuđuje pozornost, održava zanimanje, ostavruje snove te ujedno potiče potrošača na djelovanje, točnije na kupnju. Ove su reklame izazvale velike rasprave i također utjecale na publiku. Značajan utjecaj su ostavrile na djecu i mlade koji su neiskusni potrošači te takve reklame na njih djeluju nesvjesno. Moralnost i etičnost reklama je također vrlo upitna.
1. Olimpijske igre 2012. u Londonu podigle su mnogo prašine. Naime, logo igara optužen je za skriveni rasizam. Okretanjem logotipa dobivamo riječ 'zion' koji se vidio i u logotipu igara u Pekingu. Ova riječ 'zion' Irance podsjeća na Izrael, državu koju oni ne priznaju. Naglašavaju kako duh igara ne bi trebao biti prožet političkim, vjerskim ili rasnim odredbama, a ovim logotipom čine upravo suprotno. Neki govore i o masonskim igrama. Naime, navode kako su sami olimpijski prestenovi djelo Pierrea Coubertina koji je bio slobodni zidar. Nadalje, ističu kako se može povući paralela s navedenim i u svezi dviju maskota igara - maskote imaju po jedno oko što podsjeća na Oko na Iluminatskoj piramidi.
OdgovoriIzbriši2. Izvanredno umjetničko djelo prikazuje poznatu kršćansku temu - Juda Iškariotski izdaje Isusa i tako po njega dolaze vojnici. Slika se može podijeliti na lijevi i desni dio. Na lijevom dijelu naguravaju se Isus i Juda, a na desno prilaze vojnici. Na desnom dijelu je prikazan i lik za kojeg se vjeruje da je autoportret samog Caravaggia. Lijevi dio prikazuje poljubac Jude - čin i simbol same izdaje. Za razliku od većine tadašnjih poljubaca - poljubaca kao čina iskazivanja poštovanja, ovaj poljubac nije takav. Juda pomalo grčevito prima Isusa, a on odvraća pogled, kao da ne želi svjedočiti njegovom izdajničkom pogledu. Ruka vojnika primiče se Isusovom grlu s težnjom da se uhićenje što prije realizira.
3. Navedene reklame svjetskih brendova Dolce&Gabanna, Calvin Kleina i BMW-a, moglo bi se reći,pomalo su i uobičajene za današnje vrijeme. Golišave fotografije muškaraca i žene prototip su uspješnih kampanja koje će privući pažnju i komentare svih. Koliko god te fotografije sablažnjive bile, postižu glavni cilj ovakvog marketinga - pažnju kupaca. Odjeća jest u skrivenom planu pored ovakvih poza i količine pokazanog golog tijela, no održavaju ime brenda na visokoj razini praćenosti i popularnosti. Muški modeli pokazuju uvijek samo jedno, a to je nadmoć, prevlast, nadzor pa i uspješnost. Sve su to karakteristike koje društvo očekuje od muškaraca, jer ako je žena uspješna ili nadmoća, to u najmanju ruku nije u redu i nije normalno/uobičajeno. Muškarci pokazuju kako kroče kroz život boreći se jedan protiv drugoga (na prvoj reklami uočavam dozu agresivnosti) što zbog karijere ili zbog 'djeve u nevolji' koju valja spasiti i zaštiti. Kada su žene u prvom planu, uvijek su to golišavi modeli karakteristika koje odgovaraju današnjem pojmu ljepote - plava kosa, blijeda put, mršava. Motiv koji se uvijek ponavlja jest namjera da žena privuče pažnju muškaraca, da mu bude privlačna, da ju poželi u seksualnom smislu, jer žene samo tome i služe, zar ne? Tko je vidio reklame žena s knjigama i aktovkama u rukama. Ako se kojim slučajem i pojavi takva reklama, uvijek je negdje u pozadini muškarac koju ju fizički odmjerava, a ne uzima njene intelektalne sposobnosti u obzir. Ovakav stav o potpunoj seksualizaciji svega oko nas, doveo je i do sablaznjujuće seksualizacije djece. Kao primjer navodim šokantan editorijal francuskog Voguea s Thylane Blondeau. Djevojka od svega 10 godina pozira u visokim potpeticama, potpuno našminkana. Problem nije toliko u odjeći i šminki, već u pozama fatalne djevojke zavodnice. Fatalne djevojke zavodnice, podsjetimo se, od svega 10 godina! Djevojke se od malena uči da je jedino bitno kako izgledaju, samo kako bi privukle suprotan spol.
Logo Olimpijskih igara može se isčitati svakako. Neke ljude je podsjećao na svastiku, neki su vidjeli riječ Zion koja predstavlja Izrael, a najveći broj ljudi, kao i ja osobno, je vidio broj 2012, tj. godinu održavanja igara.
OdgovoriIzbrišiPoljubac u većini kultura predstavlja ljubav, privrženost i simpatiju. No, to nije slučaj u priloženoj slici gdje vidimo kako Juda ljubi Isusa u obraz gdje je poljubac znak izdaje. Slika je mračna, vojnici su u crnim oklopima i pokušavaju odvući Isusa. Isusov položaj tijela i ruke signaliziraju tjeskobu, ali se na neki način i prepušta poljupcu.
Svi se mi svakodnevno susrećemo s reklamama, bilo na televiziji, radiju, internetu, ulicama, u novinama, javnom prijevozu ili u našim poštanskim sandučićima. Reklama je poruka koja je upućena javnosti putem masovnih medija i glavna zadaća joj je uvjeravanje ljudi. Reklame se služe različitim tehnikama zavođenja, podilaženjima i stereotipima, prodajući ne proizvode nego, snove i ideale sreće, ljubavi i ljepote. Zvučne su, zabavne, duhovite i maštovite i svakim danom sve savršenije i suptilnije. Opravdavali mi to ili ne, seks je najbolja reklama i to je odavno poznato. Na prvoj reklami tvrtke Dolce & Gabbana vidimo golu ženu okruženu muškarcima s oružjem. Time se sugerira kako je muškarac jači spol, a uloga žene da stoji muškarcu uz bok i divi se njegovoj snazi. Na drugoj reklami nalazi se žena u centru okružena muškarcima u izazovnim pozama pa se iz te slike možda može iščitati kako je poželjno imati mnogo partnera. Bilo kako bilo, sve te reklame aludiraju na seks i nameću nam percepciju onoga što je privlačno te žele natjerati ljude na kupnju njihovih proizvoda jer će onda biti zadovoljni, poželjni i misteriozni kao i ljudi s reklame. Nitko od kreatora takvih reklama ne razmišlja na posljedice koje one imaju na ljude, prvenstveno na mlađe generacije. Navodi ih se na razmišljanje kako je seks najbitniji, a što smo više vulgarni i što više kože pokazujemo, to smo više poželjni. Mladi ljudi danas imaju određeno shvaćanje onoga što je lijepo po tome kako mediji to prikazuju – mišićavi muškarci i mršave žene.
Vulgarne reklame postaju sve zastupljenije. Sve se više ljudi odlučuje reklamirati svoje proizvode pod motom 'sex sells'. Ovdje prikazane reklame primjer su uvredljivih i seksističkih načina plasiranja proizvoda na tržište. Proizvođači se odlučuju na vrlo kontroverzne i šokantne prikaze ne bi li podigli prašinu. Na taj način se u ostalim medijima često prenose vijesti o tome kako je ta i ta modna kuća ili netko drugi, šokirao svojom reklamom za taj i taj proizvod i nesvjesno se podiže njihov publicitet. Ljudi sve više slušaju o njima i na taj se način takve kompanije reklamiraju. U takvim se reklamama češće žene nalaze u podređenim ulogama i češće su one razgolićene dok su muškarci dominantni i prikazani kao jači spol. Koliko god se teži jednakosti spolova, još uvijek se žene češće objektiviziraju nego muškarci, iako je u reklami za Dolce&Gabbanu tako prikazan i jedan muškarac. Odjeća u tim reklamama nije u prvom planu niti je puno odjeće u njima prikazano, ali je bitno da se vidi ime kompanije i privuče pažnja publike.
OdgovoriIzbrišiSlika Jude - Onima koji znaju koga ova slika predstavlja , simbolika poljupca je jasna: riječ je o izdajničkom poljupcu Jude -“ Koga ja poljubim onaj je, držite ga“- o poljupcu kojim je prodao Isusa za trideset srebrnjaka. Ali pokušajmo pretpostaviti da sliku promatra osoba koja se ni u religioznom ni umjetničkom smislu nije imala prilike upoznati sa ovom pričom iz Novog zavjeta. Teško da bi takav promatrač mogao zaključiti da slika simbolizira izdaju i to izdaju poljupcem. Dva muškarca okružena su vojnicima koji očito žele ugrabiti jednog od njih dvojice, koji se ne opire, već zatvorenih očiju i sklopljenih ruku čeka svoje progonitelje. Drugi ga zaštitnički grli i teško da bi mogli pomisliti da je on zapravo izdajnik. Zato tek kada slici pridružimo priču iz nje možemo pročitati da je progonjeni čovjek, Isus, pomiren sa sa sudbinom,iako je znao da će ga ovaj drugi, Juda, zagrljajem i poljupcem izdati njegovim neprijateljima. I upravo je ovaj događaj poljupcu - dodiru usnama koji obično izražavamo naklonost, poštovanje, ljubav i strast, pored svih pridjeva koji označavaju različite vrste poljupca od majčinskog, preko prijateljskog do strastvenog, dao i negativnu konotaciju a izraz Judin poljubac postala je oznaka za sve koji hineći privrženost izdaju svoje prijatelje.
OdgovoriIzbriši1.Olimpijski logo
OdgovoriIzbrišiLogo Olimpijskih igara 2012. godine zainteresirao je mnoge. Posebno uvrijeđeni su bili Iranci koji su smatrali da se u logu skriva riječ 'Zion' koja označava grad Jeruzalem, te su to shvatili kao rasističku uvedu. S drruge strane, britanski su se mediji s njim našalili pa su ga provzvali wc školjkom na kojoj sjedi majmun. Iako je svatko imao svoje tumačenje, organizacijski odbor igara tvrdi kako logo prikazuje samo godinu održavanja igara.
2.reklame
Navedene rekla me su poprilično vulgarne i nemaju gotovo nikakve veze sa proizvodom koji promoviraju. Cilj im je šokirati publiku, skrenuti pozornost sa samog prozivoda, te pobuditi nagone u ljudima. Seks se povezuje sa osjećajem sreće i ugode, pa se tako i reklae prepune golišavih tijela povezuju sa istim osjećajima. Svima je već dobro poznata tvrdnja da seks prodaje sve. Upravo su iz tog razloga ove reklame uspješne, no njihov utjecaj na djecu i mlade je loš. Osim što postavljaju krive kriterije ljepote, prikazuju intimnost kao nešto površno.
Reklame su osimšljene tako da privuku pažnju nas običnih građana. Sadrže seksualne motive, ali isto tako prikazuju nadmoć i luksuz. Na taj način prikazivanja reklama, pobuđuju se razni primitivni nagoni. Smatram da ovakav tip reklama ne pogađa toliko starije i zrelije osobe koliko pogađa djecu, adolescente. Starije osobe su ujedno i iskusnije pa samim time mogu prosuditi što je dobro, a što nije..što treba gledati, a što ne treba. Oni shvaćaju da većina reklama ima namjeru privući pozornost. Djeca su mlada, nezrela, naivna, povodljiva i sklona tome da sve što vide to pokušavaju imitirati. Ne znaju razlučiti što je dobro za njih, a što loše. Na njih reklame jako loše utječu. Što je najgore, često djeca, ali i njihovi roditelji toga nisu svjesni.
OdgovoriIzbrišiReklama Calvina Kleina za traperice je na neki način nasilna, ali previše erotična. Iz nje se može vidjeti vladanje muškarca nad ženom. Samim time u kakvoj je pozi žena i kako je muškarac drži za kosu isčitavmo njezinu slabost i podređenost. Zanimljivo je to kako je žena uvijek ta koja je gola ili razgolićena. U većini slučajeva je ona ta koja privlači potrošače, i muške i ženske.
Antonija Golem
Reklame vrlo često prikazuju nešto drugo doli sam proizvod koji se prodaje, tj. pokušavaju plasirati na tržište nešto nematerijalno što će potrošače privući da kupe upravo taj proizvod. Tako se vrlo često zapravo želi „prodati“ neka perspektiva, gledište ili osjećaj. Također, kompanije u modnoj industriji ne prodaju samo proizvod već svoj imidž i žele stvoriti vlastitu publiku koja će se razlikovati od ostalih potrošačkih skupina bilo po kriteriju nekog vjerovanja ili izgledu. Izraz „seks sells“ s razlogom je postao cliché. Ljudi uvijek obraćaju više pažnje na nešto povezano s ljudskom seksualnom prirodom pa su onda i marketinške kampanje tako orijentirane. Bitan je aspekt u marketingu i kontroverza jer ako je nešto kontroverzno sigurno neće proći nezapaženo, već će zaintrigirati publiku. Nadalje, u današnjem svijetu medijskih i tehnoloških iluzija bitno je biti savršen, što bolje izgledati, biti lijep. Zato su uvijek na reklamama prikazani mladi, mršavi, idealni ljudi. Budući da u današnjemu svijetu još uvijek prevladavaju stereotipi, žena je najčešće prikazana kao objekt požude, nemoćna i podređena, a muškarci su ti koji onda dolaze kao prinčevi na bijelim konjima spasiti djevu − samo u modernijim kontekstima (slika 1) ili mogu sa ženom raditi što god požele, jer je ona i onako podređena (slika 2). S obzirom na to da su u današnjem užurbanom svijetu ljudi bombardirani s informacijama sa svih strana, bitno je ponuditi im nešto što će pridobiti njihovu pažnju i zaokupiti njihove misli i na kraju ostvariti maksimalnu dobit – bitno je da je lijepo upakirano, nije bitno što je. Upravo ovakve reklame koje se mogu semiotički promatrati iz raznih kutova, zanimljive su potrošačima i tjeraju ih na razmišljanje pokušavajući otkriti: „što je pjesnik time želio reći?“. Štoviše, nerijetko uzrokuju i rasprave oko značenja takvih reklama, što ih pak stavlja negdje u podsvijest i vodi do konačne kupovine proizvod. Upravo to temeljna je razlika uspješne i neuspješne kampanje, bez obzira na to što djeci i mladima prikazuju iskrivljenu, moralno neispravnu sliku stvarnosti. Vrlo često (gotovo uvijek) djeca i mladi, zbog toga što im reklame poručuju, imaju osjećaj da i oni moraju biti tako lijepi i savršeni, iako je to samo iluzija, a oni često ostaju trajnih posljedica, poput kompleksa za čitav život.
OdgovoriIzbrišiLogo Olimpijskih igara 2012.:
OdgovoriIzbrišiOsobno mi je, na prvi pogled, znak koji bi trebao predstavljati broj 2012 izgledao kao stilizirana svastika. Zbog strogih i pravilnih crta te kuta pod kojim su dijelovi znaka nakošeni, logo me na prvu ruku podsjetio na prikriveni nacistički simbol. To donekle može imati objašnjenje u tome što su se Olimpijske igre ustvari i popularizirale za vrijeme nacističke Njemačke i to upravo na Olimpijskim igrama u Berlinu.
Nadalje, pregledom dijelova znaka i njihova rasporeda dolazimo i do riječi "ZION". U to se objašnjenje logično, bez ikakvih "teorijsko-zavjerskih" ideja, uklapa činjenica da je romb, koji stoji otprilike po sredini slike, sasvim nepotreban u kontekstu stilske prerade broja 2012. Taj romb niti vizualno upotpunjuje dio lika za broj 1 niti lik za broj 2 koji bi, i bez tog dodatka, bio čitljiv. Stoga teorija o prikrivenoj propagandi masona kroz riječ "ZION" u kojoj već navedeni romb predstavlja točku na "i" ima smisla, naročito kad se pridodaju tome burne kritike na dizajn kostima maskota londonskih olimpijskih igara koje su bile jednooke, a poznato je da je jedan od znakova masona svevideće oko uklopljeno u piramidu koja predstavlja njihovu hijerarhiju.
Caravaggio - slika Judine izdaje Isusa
Slika je vrlo dinamična, a ujedno i spokojna. Prikazuje Judu koji ljubi Isusa u trenutku izdaje dok ih vojnici razdvajaju dok se u pozadini mogu vidjeti dva sporedna lika, jedan promatrač koji preko vojnika pokušava vidjeti središte cijele hajke, a drugi je vjerojatno apostol Ivan koji je na slici prikazan uznemireno, podignutih ruku, lica zabrinutog, tužnog i u uzviku. Okrenut je leđima Isusu i izgleda kao da mu "čuva leđa", a svojim uzvicima pokušava usporiti cijeli događaj, zamoliti za pomoć i spasiti Isusa od muke koja ga čeka.
Lica Isusa i Jude su smještena jako blizu, u poljupcu koji označava njihovu dublju vezu. Na Judinom se licu vidi da taj poljubac nije poljubac ljubavi ili radosti; lice mu je naborano i taj poljubac djeluje mučno. Iako je upravo on trebao biti znak vojnicima kojeg čovjeka da odvedu, Judino držanje za Isusa, njegov zagrljaj, možemo protumačiti i kao njegovu želju da se posljednji put približi čovjeku za koje zna da ga je nevinog predao. Juda je od trenutka svoje odluke da izda Isusa znao da je to pogrešno, ali je bio pohlepan i upravo u trenutku koji slika prikazuje, trenutku u kojem grčevito ljubi i grli Isusa, možemo pretpostaviti da se Juda kajao i da je znao da neće s tim moći živjeti. S druge strane, Isusove lice zrači spokoj, pomirenje sa smrću čovjeka koji zna da mu nema spasa, da je to njegova dužnost u životu i da to tako mora biti. Prsti su mu isprepleteni vjerojatno u molitvi ocu da ga poštedi uka i da sve to bude za dobro sviju ljudi koje je toliko volio i kojima je htio prenijeti svoju poruku mira i ljubavi.
Reklame:
Ove reklame, meni osobno, nemaju veze s zdravim mozgom. Jasno mi je da je današnji marketinški moto uglavnom "Sex sells", no ove su reklame uvredljive i nikako nisu primjerene za široku javnost. Čovjeka, koji je konzument proizvoda koje (bi trebale reklamirati!) ove reklame reklamiraju, i samog predstavljaju kao potrošnu robu.Ovdje uopće nije poanta u odjeći, poanta je u propagiranju ideje nadmoćnosti, kontrole i iskorištavanja.
Predstavljanje ljudskog tijela isključivo samo kao objekta danas je postao standard. Tijelo kao komad krvi i mesa, bez osjećaja i intelekta, bez duše, u reklamama služi kao objekt s jednom jedinom svrhom - zarađivanjem novaca. Na kraju se uvijek sve svodi na novac koji vrti ljude, a ponekad se plaća i životom, surovo i bezosjećajno. Skidajući 'tabue' s činjenica o kojima se donedavno nije otvoreno pričalo, na najbolji se i lukav način privlači pažnja, pogotovo mladih ljudi željnih slobode, koji još uvijek traže sami sebe. Odličan je primjer za to seks. More reklama, spotova i sličnog preplavljenih seksom prodaje se najbolje. Drugačije je, upada u oko svakome. Reklame poput ovakvih poznatih modnih tvrtki na primjer, privući će pozornost zasigurno fotografijom golih ljudi bez obzira na to što reklamiraju odjeću. Ovakva će reklama zasigurno zaraditi mnogo više novaca nego neka na kojoj se ta odjeća doista prikazuje. Manekenke na modnim pistama također su samo komadi mesa, one služe isključivo kao objekt koji će prehodati pistu, one kao osobe nisu bitne, bitno je samo njihovo tijelo na kojemu će stajati odjeća koja se predstavlja. Djeca danas odrastaju okružena ovakvim reklamama i one postaju normalna stvar. Djeca od malih nogu teže fizičkom izgledu koji im se neprestano nameće, a postrani ostavljaju rad na sebi kao osobi, karakteru. To dovodi do brojnih psihičkih problema, koji se tada manifestiraju i fizički. Iako se dosta govori o npr. poremećajima u prehrani, kao da se ne poduzima ništa, kao da situacija postaje još i gora. Broje djevojke obolijevaju od anoreksije, bulimije, ortoreksije, drunkoreksije i drugih poremećajima u prehrani. Mladi su 'kreativni', otkrivaju mnoge načine kako izgubiti kile koji su opasni, prave internetske stranice, forume i grupe na kojima razmjenjuju mišljenja, daju savjete jedni drugima i to zahvaća mlade djevojke diljem svijeta. Čitala sam o poremećajima o prehrani, šokirala sam se koliko ih još postoji, a koji još nisu dobili naziv s nastavkom 'limija' ili 'reksija'. Djeca koja imaju dijabetes uskraćuju sami sebi inzulin kako bi bili mršaviji, što može dovesti do trenutne smrti. Djevojke varaju svoj organizam tako da žvaću hranu i netom prije gutanja, one ju pljunu. Jedan me bizaran poremećaj također iznenadio. Nedavno je postao popularan pod nazivom 'gap between legs'. Naime, djevojkama je cilj izgladnjivati se i smršavjeti toliko da kada stanu uspravno i spoje stopala, da im se bedra ne dodiruju, baš kao što se ne dodiruju manekenkama i supermodelima. Djevojke pate, nezadovoljne su same sa sobom, nesigurne su u sebe, neke se okreću samoranjivanju. I sve zbog ideala ljepote koji nam se nameće svakodnevno i svugdje, kojemu ne možemo pobjeći. Takav nam ideal ljepote nikada neće ispričati priču o unutrašnjoj ljepoti, o čovjekovim razmišljanjima, gradnji karaktera i stava, osobnosti i takva ljepota danas sve češće pada u drugi plan. Ali, reklame i dalje zarađuju, elitnim korporacijama nije stalo koliko će djevojaka uništiti svoj život zbog njihove pohlepnošću za novcem.
OdgovoriIzbrišiKolege su napisali više-manje sve što se može protumačiti iz gore navedenih slika, reklama i loga Olimpijskih igara. Ono što je meni privuklo pažnju (a vezano je također za Olimpijske igre) je Audijeva nova reklama. Na otvaranju Olimpijskih igara u Sočiju, uz spektakularan show koji su organizatori priredili i izveli savršeno, potkrala se mala pogreška. Naime, simbol Olimpijskih igara, 5 povezanih prstena u 2 reda, nije se pravilno "otvorio", tj. prsten skroz desno se nije rastvorio u prsten i ostala je samo mala pahuljica te je tako simbol imao samo 4 prstena. Proizvođač automobila Audi tu je priliku iskoristio za svoju promociju jer je Audijev simbol 4 međusobno povezana prstena. Reklamu možete vidjeti na ovom linku:
OdgovoriIzbrišihttps://fbcdn-sphotos-b-a.akamaihd.net/hphotos-ak-ash3/t1/1901136_10152189145729706_1140677052_n.jpg
Bernard Golomeić
PRIDRUŽITE ILLUMINATI BRODARSTVO ZA BOGATOST, FAME I SVE OKRUGLI USPJEH. PRIDRUŽITE SE DANAS I IMATE SVE VAŠE ŽELJE U ŽIVOTU. NO HUMAN SACRIFICE:
OdgovoriIzbrišiOTVORENI FESTIVAL JE OVDJE PONOVNO! Pridružite se ILLUMINATI BROTHERHOOD-u danas za bogatstvo, slavu, moć i uspjeh. Svaki novi (novi) član (i) dobiva neporecivu nagradu od 2.000.000 američkih dolara pored ostalih materijalnih pogodnosti nakon pokretanja. Svrha gore navedene financijske nagrade je pomoći novom članu da se uklopi u klasu i status članova kluba. Novi član (i) također primaju $ 75000 američkih dolara kao mjesečnu plaću. Imajte na umu da što više odlazite u društvo, to će vam život postati bolji. Pridružite nam se danas i postanite bogati, slavni i uspješni. Za više informacija, kontaktirajte nas s detaljima prikazanim u nastavku. Kontaktirajte nas danas dok vas pripremamo za vašu inicijaciju.
Dobro iskoristite ovu veliku priliku i imate sve svoje želje u životu.
E-pošta: Williamroberhail666@gmail.com
WhatsApp: +2348147766277
Kontakt: +2348078351159