četvrtak, 12. prosinca 2013.

Svijet nakon kolokvija

Poštovane kolegice i kolege,

prvi kolokvij je daleko iza nas, a novi izazovi pred nama. Za početak, donosimo vam dva video uratka. Prvi je najava (trailer) za film koji smo kratko spomenuli na predavanju. Riječ je o filmu poznatog glumca i redatelja Mela Gibsona Apocalypto iz 2006. godine. Film je smješten u razdoblje propasti civilizacije Maja te opisuje putovanje domoroca koji mora pobjeći i spasiti svoju obitelj nakon što su zarobili i pobili njegovo pleme. Izuzetno je zanimljivo da su svi dijalozi u filmu na izvornom jeziku američkih domorodaca. Pogledajte najavu (ako imate vremena, pogledajte i cijeli film) te je semiotički obradite. Simboli ovdje igraju ključnu ulogu, a svoja promišljanja slobodno napišite u komentarima.





Drugi video uradak je primjer s prošlogodišnjeg bloga semiotika2012.bloger.index.hr. Riječ je o filmu Vivre Sa Vie iz 1962. godine i razgovoru između glavne glumice i slučajnog stranca kojeg je susrela u kafiću.  Razgovaraju o značenju i beznačaju riječi, znakova, razgovora i tzv. istine života. Naravno, vaši komentari su i više nego dobrodošli. 





I za kraj, jedna važna informacija. Idući petak, 20.12. nema predavanja iz Semiotike. Nadoknada tog predavanja bit će održana u utorak 17. 12. od 16:00 - 17:00 sati.

Broj komentara: 15:

  1. Apocalypto! Tko nije pogledo od srca preporučujem jer je film odličan. Za ovaj film vrijedi - kakav trailer takav film - jer u traileru čak i nije prikazano sve iz filma ko u ovim današnjim trailerima...dođer trailer za film i pogledaš ga, naravno, naložiš se, kupiš kartu i dogodi se to da stodvadeset minuta čekaš samo scene iz trailera jer su ostale scene filma bezvezne. Nek' onda samo puste trailer u Sinestaru i idemo doma. Al' dobro...Apocalypto, pun simbolike, kao u traileru, tako i u filmu, pa evo analize...trailera, naravno:

    (0:10) – Ako ovaj blog čitaju i neki Hollywoodski režiseri, u što ne sumjam, ovim vas putem molim da prekinete s tim djevojčicama koje redovito iskaću iz ogledala, hodaju po stropu u bolničkim haljama puknute kičme ili upiru prstom kao u ovom filmu. Eto, zapravo - eureka! - zbog otkriča novog znaka jer očito je da su djevojčice u modernoj filmografiji od nesretne Emily Rose pa do danas pandan zloj kobi. Dakle, djevojčica na početku trailera...nije dobro. Nekakvo zlo se sprema.

    (0:14) – Eto i zla. Pomračina Sunca. Civilizacija Maja je itekako bila navezana na kozmologiju koja je zapravo bila teološkog karaktera. Bili su vrlo astronomski upučeni, no astronomija je bila nerazdvojiva od astrologije. Nebeska tijela označavala su bogove. Budući da se položaj nebeskih tijela mijenjao tako su se sukladno tome i sami bogovi mijenjali - vjerovale su Maje. Vjerovale su, također, kako su vrijeme i prostor dobrano isprepleteni, stoga ono što se dešava na nebu među bogovima određuje vrijeme u smislu „dobra ili zla vremena“. Pomračina Sunca bio je iznimno stresan događaj za Maye. Držali su kako je pomračina zapravo proždiranje Sunca, boga koji daje toplinu i život, stoga i loš znak. Dakle, na samom početku dva koma znaka.

    (0:17) – Crna pantera. Južnoamerički simbol divljaštva, hrabrosti, zatajnosti i gracioznosti. Kroz film je jasno vidljivo da je pantera totem protagonista imena Panterina Šapa. Obična pantera povezana je sa Suncem, dok je crna pantera povezana s Mjesecom. Budući da je pomračina Sunca loš znak za Maje, a Mjesec kao takav sunčeva suprotnost, onda je crna pantera kao nositeljica Mjeseca dobar znak, znak koji reprezentira protagonistu koji se suprotstavlja zloj kobi.

    (0:17-0:33) Piktogram koji prikazuje lovca na glave te potom grmljavina koja je ujedno i ljutnja bogova. Ništa pozitivno.

    (0:33-0:50) Pozitiva. Djeca, trudnica, šuma, ukrako - život.

    (0:51-1:05) Sami simboli straha. Ponajprije lovci na glave namrgođena lica, a potom na 0:54 prestravljene domorodačke oči. Gesta rukom vođe lovaca – „Raspršite se nečujno.“ ili tako nešto. Ističe se i vatra koja može simbolizirati civilizaciju, no ne u pozitivnom, kulturalnom smislu, već u čisto tehnološkom.

    (1:05-1:49) Zalazak Sunca – nagovještaj tame, ponovo loš znak. Nakon toga slike dolaska zarobljenika u žižu zbivanja histerične civilizacije koja obiluje plavom bojom (eng. Mayan blue) koju kultura Maya počima upotrebljavati oko pola stoljeća pr. Kr. u ceremonijalne ili ritualne svrhe među koje spada i žrtvovanje ljudskog srca bogovima u zamjenu za dobro vrijeme što je prikazano i u filmu. 1:48 trudnica u tami podržava stomak. Taj se kadar može protumačiti kao zabrinutost za život te je primjenjiv na cio kontekst filma.

    Od 1:49 pa do samog kraja trailera nešto je manje simbolike, vjerujem. Prvo protagonist biježi, a zatim onom scenom panterina napada iščitavamo da protagonist uzvraća udarac. Kraj trailera upečatljiv je samim zvukom. Glasno disanje označava da je riječ o naporu, borbi, napose borbi za život.

    OdgovoriIzbriši
  2. Autor je uklonio komentar.

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. Apocalypto, Maye, 2006. Iz ovoga mozemo pretpostaviti da je povod za nastanak filma sumnja u smak svijeta koji je najavljivan za 2012. godinu, a vec godinama ranije je bio vruca tema.
      S obzirom na to da je kolega Sebastijan vec poprilicno dobro izanalizirao simboliku u traileru (djevojcica koja se dvaput pojavljuje – losa kob, obitelj-pozitiva, pomrcina Sunca, vatra i ratnici – zlo, pantera, itd.), ja cu ukratko pruziti analizu ovog trailera iz drugog kuta gledanja tj. sto nam ovaj trailer govori o reziseru.
      U traileru je spomenuto kako je gdin Gibson jos poznat po reziranju filmova Hrabro Srce i Pasija. Oba filma su izuzetno nasilna, a ocigledno ni Apocalypto nije izuzetak – stoga mozemo zakljuciti da je Mel jako sklon nasilju u svojim djelima. To nas nece previse zacuditi s obzirom na to da ga publika najvise pamti po ulozi Pobjesnjelog Maxa – koju je dobio jer se na audiciji pojavio pun modrica koje je zaradio vecer ranije u barskoj tucnjavi. Takva uloga agresivca ga prati i u poznatom serijalu Smrtonosno Oruzje, te u raznim drugim djelima. Isto tako, mnogi od vas su imali prilike citati o njegovim agresivnim ispadima sa bivsom djevojkom. Iz ovog primjera se moze zakljuciti da likovi koje gledamo u filmovima cesto predstavljaju razne aspekte licnosti glumca koju tu ulogu tumaci, jer Mel nije niposto izuzetak po tome da zivot na ekranu predstavlja ogledalo stvarnog zivota osobe, no to je vec tema za neki drugi put.
      Da se vratimo na njegove reziserske avanture, ocito je da redatelj preferira filmove u kojima se radnja odvija u davna vremena u kojim prevladavaju teme sukoba plemena, raznih ideologija te osvajanja jednog naroda od strane drugoga. Izvrsna kostimografija u filmovima te autenticni jezici za to doba sugeriraju kako Gibson ima snazan naglasak na detalje. Tematika filmova nam isto tako otkriva da je Mel izuzetno religiozan covjek, sto je potvrdio u raznim intervjuima.
      Nasilan covjek koji je s druge strane religiozan, iz ovoga se moze stosta zakljuciti o djetinjstvu gospodina Gibsona, njegovom odgoju te odnosu sa majkom i ocem, itd., no necemo duljiti.
      Kad smo kod teologije, Sretan Bozic kolegama i kolegicama te profesoru

      Izbriši
  3. Vivre Sa Vie

    Ovaj isjecak iz filma mi se svidio jer u kratkom vremenskom razdoblju uspijeva pokriti niz zanimljivih tema.
    Prvo sto je ocigledno u isjecku je dobna razlika izmedu djevojke i muskarca, nesto sto ce sve vise pokazivati znacaj kako se video priblizava kraju, kontrast izmedu mladosti i iskustva.
    U pocetku se raspravlja o ljudskom izrazavanju, relaciji misli/rijeci, prikazano na nacin da mlada djevojka ne moze pronaci rijeci da se izrazi. Stariji gospodin potom istice vaznost ravnoteze cijeloga duha kako bi misli i rijeci bile uskladene, te kako je za prave rijeci cesto potreban odmak od zivota, sto je u ljudskoj povijesti cesto bilo simbolizirano kroz primjer askete pustinjaka. Na taj nacin, kroz duboki odmak, osoba iz kaosa moze izvuci prioritete te uspjeti pronaci prave rijeci. Drugim rijecima, kroz priblizavanje Istini uz pomoc involucije osoba uspije dolaziti do istinskih rijeci. To me podsjetilo na citat "Clear thinkers always have a clear style. "
    Na pitanje djevojke o tome kako pronaci prave rijeci i nacin izrazavanja, gospodin je rekao nesto sto je izrazito slicno sa 3 Sokratova Sita – rijeci ne smiju biti stetne tj. moraju sluziti dobroj svrsi, govori se ono sto se zeli reci i sto je potrebno, te naravno govorimo u skladu sa istinom.
    Htio bi istaknuti citat iz isjecka "There is truth in everything, even in error" – koji rekapitulira neke od najvaznijih stvari koje smo ucili na Osnovama Komunikologije kao i sada na Semiotici. Iz svega mozemo nesto zakljuciti, iz greske, iz lazi, iz tisine, sve nam ukazuje na istinu.
    Na kraju videoisjecka se nastavlja razgovor o istini, sa bitnim filozofskim citatom "Contingent truths and necessary truths make up life " – potrebne istine koje su vjecne cine zivot.
    Na kraju je klip izvrsno zakljucio temu i sve o cemu se govorio sa potragom o Ljubavi kao krajnjom Istinom.
    P.S. Zanimljivost, glumica u jednom trenutku probija "cetvrti zid", moguce da je redatelj time htio naglasiti ono o cemu se govorilo, ukazati gledatelju

    OdgovoriIzbriši
  4. Kritičar Rex Reed je svu atmosferu filma Mela Gibsona opisao riječima da je: " 'Apocalypto' film kojeg nitko ne želi gledati, sa stotinu glumaca o kojima nitko nije čuo, a koji govore jezik koji nitko ne može razumjeti'. " Kao što je i kolega Azur prethodno napisao, Mel je jako sklon nasilju u svojim djelima. No, možda je u takvoj tematici malo i pretjerao. Naime, naišla sam na podatak kako su se potomci drevnih Maja, pretežito Gvatemalci, uvrijedili prikazom sunarodnjaka koji su po njima 'prikazani upravo tako - nasilno, kao divljaci koje trebaju spasiti Zapadnjaci'. No, izgleda da je nasilje ipak važni motiv, A. O. Scott iz New York Timesa također ističe kako 'ljubitelji krvi neće biti razočarani', jer, 'srca se čupaju iz otvorenih prsa, ljudska lica žvače jaguar' no ističe kako 'ispod svog tog brutalnog izgleda opet imamo holivudsku priču. Nešto u stilu 'Hrabrog srca' ili 'Patriota' o militarističnim imperijalistima koji prijete dragoj obiteljskoj zajednici koja je izložena još jednoj pasiji u kojoj će se eksplicitno prikazati kako će ih se 'klati, gušiti, obezglavljivati, trančirati im utrobu i bacati niz liticu'. Hollywood Reporter je na kraju zaključio da 'Gibsonova karijera kao redatelja postaje jedan dugi esej o ljudskoj okrutnosti kroz povijest'.

    Apocalypto tj. apokalipsa znači simbolično novi početak koji slijedi iza kraja starog svijeta. Uz simboliku, naišla sam na zanimljivu činjenicu koja je promaknula Melu i cijeloj filmskoj ekipi, očito. Prikaz pomrčine sunca u filmu je znanstveno netočan. Prikazuje se da traje samo nekoliko sekundi dok mjesec brzo zaklanja sunce, zatim ostaje nepomičan neko vrijeme prije nego što se opet hitro udaljuje. U stvarnosti, dok potpuna pomrčina može kratko trajati, pomrčine traju po nekoliko sati dok se mjesec kreće konstantnom brzinom. U filmu, pomrčinu iste večeri slijedi puni mjesec, što je astronomski nemoguće. Edgar Martin del Campo sa Sveučilišta u Albanyju je istaknuo da su Maje razumijevali astronomiju i ne bi se začudili pred pomrčinom onako kako je to prikazano u filmu.

    Također, prema DVD komentaru s Melom Gibsonom i Farhadom Safiniom, kraj filma je trebao prikazati prvi kontakt između Španjolaca i Maja koji se dogodio 1502. tijekom četvrtog putovanja Kristofora Kolumba. Španjolci su stigli 300 godina nakon što je napušten posljednji grad Maja. Međutim, unatoč kraju gradnje mnogih slavnih postklasičnih središta, kao što su Chichen Itza i Uxmal, oni nisu bili napušteni u vrijeme španjolskog dolaska te je bilo mnogo manjih majanskih gradova kao što su Mayapan, Tiho, Coba, Chetumal, Nito i Tayasal, poznat i kao Petzen Itza koji je preživio do 1697. prije nego što su ga osvojili Španjolci.

    Tematsko značenje dolaska Europljana je predmet neslaganja.

    OdgovoriIzbriši
  5. Vivre Sa Vie
    Na samom početku prikazana je dotjerana mlada djevojka. Sjedi sama i pali cigaretu, koja često može poslužiti kao sredstvo zavođenja. Smatram da cigareta u ovom slučaju, kao i zrcalo iza djevojke, nastoje naglasiti njezinu ženstvenost. Vrlo brzo joj postaje dosadno, te se obraća strancu koji je stol do nje. Želi pokrenuti razgovor, no čini se djelomično nametljivo. Stranac čita i doima se kao da uživa u samoći, dok je djevojci očito dosadno u vlastitom društvu. Razgovor započinje time što ga je ona pitala hoće li joj platiti piće, što se čini odista smjelo, no vjerojatno je svjesna svoje ljepote. Djevojka u razgovoru spominje kako često razmišlja o tome što reći, no kada dođe vrijeme da to kaže, ona zaboravi o čemu je razmišljala. Stranac na to ispriča priču kojoj je poanta da možda ni ne trebamo razmišljati. To mi se učinilo humoristično jer kad usporedimo njenu ljepotu, zrcalo, cigaretu, činjenicu da zaboravi što želi reći kad dođe vrijeme za to i još ovu priču, nekako se može protumačiti da pošto je lijepa, možda niti ne bi trebala govoriti. Možda nema što za reći, jer često ljudi misle da ljepota i ispraznost idu zajedno, ili bi pak ono izrečeno umanjilo njezinu ljepotu.
    Tada djevojka govori da zašto bi ljudi stalno trebali govoriti, što više govorimo to zapravo manje kažemo, riječi manje znače. To je ponekad istina. No čudi me onda zašto nije ostala za svojim stolom i uživala u tišini, nego je morala prekinuti čovjeka koji je čitao kako bi sad s njime razgovarala o tome kako je razgovor beznačajan.
    Stranac tvrdi kako nam je potreban govor da bismo se mogli sporazumijevati, izražavati i razmišljati, naše misli su kao neizgovorene riječi. No govor nam je potreban jer smo na njega navikli, kad ne bi bilo govora, pronašli bi neko drugo sredstvo sporazumijevanja. Ni sada se ne služimo samo govorom, već i neverbalnom komunikacijom, koja ponekad odaje o nama stvari kojih nismo niti svjesni. Tada bi se vjerojatno sporazumijevali znakovima, kao što su se sporazumijevali naši daleki preci. Također govori da ako želimo živjeti život koji uključuje govor, da najprije moramo dopustiti životu bez govora da umre. Na neki način odreći se tišine. Jer jednom kad progovorimo, govorit ćemo cijeli život, jer svi ostali oko nas govore i očekuju da mi radimo isto. A ljudi ponekad previše govore, čak i kada nemaju što za reći. Nažalost i beznačajan razgovor od nas zahtjeva da odgovaramo. No, ipak, govor nam omogućava da se lakše izrazimo i to je ono što nas spaja kao ljude, međusobna komunikacija. Stranac povlači usporedbu i suodnos riječi i mišljenja, kao da smo prisiljeni stalno misliti ili govoriti. Kad mislimo, koncentriramo se na to, a kad govorimo, mislimo jedino o onome što želimo reći. To ponekad može biti zamorno jer je današnji život ubrzan, pa mu se moramo prilagoditi.
    Stranac se doima superiorniji od djevojke. Uglavnom on vodi razgovor i govori većinu vremena, ona postavlja pitanja i neodlučno gleda uokolo, dok je njegov pogled fokusiran i prilikom odgovora pokazuje veliko znanje. Kad više ni sama nije znala što bi rekla ili pitala, postavlja pitanje vezano za ljubav, što bi mnogi protumačili kao tipično ženski.

    OdgovoriIzbriši
  6. Vivre Sa Vie Isječak donosi scenu u kojoj povezuje dva naoko različita svijeta - mladu, neiskusnu djevojku i starca - educiranog, načitanog i punog životne mudrosti. No, iako je djevojka dosta mlađa, zainteresira starca svojim pitanjima koja se samo na prvi pogled čine naivna. U suštini ta su pitanja i tek kako pametna i potrebna svakome od nas. No, vjerujem da bi svatko od nas dao drugačiji odgovor na njih. U isječku me se najviše dojmio jedan odgovor starca - misli i riječi su jedno (isto). Mišljenja sa da na žalost u današnje vrijeme nije tako, jer svi smo svjedoci velikih prevara i laži, kako na visokim nivoima, tako i u svakodnevnom životu. Još jedno naoko naivno pitanje mlade djevojke zaslužujue pažnju, kao i starćev odgovor - što je to ljubav? Pitanje je zapravo sveveremensko i bez razlike u godinama, staležu ili vjeri i mislim da se svatko od nas barem jednom zapitao isto. Starćev odgovor mi se učinio najpotpunijim koji sam čula ili pročitala do sada. Prema njegovom mišljenju ljubav su riječi, no onaj dio koji ne možemo izraziti riječima - moramo djelima. Upravo to je bilo pitanje djevojke - zašto ljudi uopće moraju pričati da bi se razumjeli. Starac je u odgovoru na pitanje o ljubavi zapravo odgovorio na temeljno pitanje - zato što se nekada ne može sve izraziti stavom, ponašanjem. Nekada je naprosto potrebno izreći što mislimo i kako se osjećamo kako bi nas druga strana shavtila u potpunosti. Po pitanju laži starac je također dao sveprimjenljivi odgovor - nije sve laž, nešto su i pogreške, a neke pogreške se mogu tumačiti i kao laž. Zanimljiva igra riječi kojom se u današnje vrijeme na žalost koristi sve više visoko pozicioniranih osoba, no i "malih" ljudi kako bi opravdali svoje neprikladno izrećene riječi. Prvom prilikom namjeravam pogledati film u cijelosti, jer mislim da se iz starćevih riječi da puno naučiti, samo ga treba pozorno slušati i naravno - primjeniti ono što nam je poručio svojim objašnjenjima.

    OdgovoriIzbriši
  7. Apocalypto
    Prema riječima Mela Gibsona, smještaj radnje filma u svijet Maja je metafora za mnogo univerzalniju priču i istraživanju o civilizaciji i onome što ih potkopava, a jednom je spomenuo da naziv filma znači doslovno „novi početak“ – no riječ potječe i od pojma „apokalipsa“.
    Smatram da je značenje sveukupnoga filma dosta jednostavno, ako se dovoljno zamisliš.
    Film predstavlja propast civilizacija i to ne samo u onom očitom smislu, već nam ukazuje na tome da svakome dođe kraj, koliko god velebni i moćni bili. Azteci su vršili opresiju nad Majama, a onda su došli Španjolci i sve ih istrijebili. Namjerno ili slučajno, svi su nestali.
    No, isto tako stavlja u perspektivu ljudsku narav. Vidimo da smo i 500 godina kasnije još uvijek isti. Uzimamo si za pravo suditi drugima, nametati im svoja stajališta i to još smatrati dobrim djelom i zvati to uslugom. Nekada se to odvijalo procesom kolonizacije, porobljavanjem drugačijih naroda i njihovim pokrštavanjem. Danas to ljudi rade na puno suptilnijoj razini, ali manjine su uvijek one koje će osjetiti nadmoć i pritisak većine.

    OdgovoriIzbriši
  8. Vivre Sa Vie

    Film sam cijeli imala priliku pogledati i svidio mi se. Po meni je to, ukratko, moralistička priča o blago ,emocionalno nestabilnoj, plitkoj, ali lijepoj ženi po imenu Nana koja je "kažnjavana" radi svojih ambicija.
    Prikazana je, kao što možemo vidjeti i u isječku, kao žena koja je svjesna svoje ljepote (kada u isječku pita hoće li joj platiti piće) ,zavodljiva. U prvom djelu filma, gdje razgovara sa svojim mužem, sam zapravo doživjela da Nana ima svoje ja, da je zapravo žena koja želi živjeti po svome, što ju po meni čini moćnom. No, u cijelom filmu su muškarci prikazani kao superiorniji, inteligentni individualci, a žene kao plitke i isprazne kojima je "bolje da šute i budu lijepe". U filmu Nana naglašava kako želi biti poznata glumica, no zbog nedostatka novca bježi u prostituciju. Iskorištava svoju seksualnost kako bi zaradila za život, no na kraju film završava tragično i Nana umire. Tematski , film također jasno prikazuje muški dominantni kapitalistički sistem koji Nanu iskorištava za zabavu. Žena je seksualni objekt i žene ne bi trebale voditi se svojim ambicija i željama, one su tu da udovoljavaju muškarcima. Nana nije tipična žena, unatoč tome što se u filmu koncentriraju na close-up njegog lica, njene ženstvenosti i ostaloga. Ona napušta svog muža i dijete, želi ostvariti nešto od svog života, bez ičije pomoći. Zato se i film, naravno, zove Vivre sa vie, odnosno, Moj život ili Živjeti moj život.

    OdgovoriIzbriši
  9. Vivre Sa Vie
    Isječak iz filma započinje prikazom glavne glumice koja pripaljuje cigaretu. Cigarete su u početku bile "stvorene" samo za muškarce, međutim ženama to postaje s vremenom privlačno jer je odavalo dozu profinjenosti i privlačnosti, što, naravno, možemo uočiti i u spomenutoj sceni.
    Čovjek kojem se glumica obraća vidno je stariji od nje, što je kasnije još više došlo do izražaja kada je došlo do kontrasta između njene mladosti i njegova iskustva. Ona uvodi u razgovor samim time što govori da ne zna što reći, kada joj čovjek vezano za to ispriča priču iz filma Tri mušketira (dokaz iskustva). Kasnije on objašnjava da čovjek ponekad ne zna što reći zbog straha da ne izgovori pogrešne riječi.
    "The more words one say, the less he means."- upravo to prikazuje činjenicu da verbalna komunikacija ipak ne prenosi sve informacije od pošiljatelja primatelju, već veliku ulogu ima neverbalna komunikacija koja odaje ono što čovjek pokušava prikriti riječima.
    Nadalje, glumica često postavlja pitanja što dokazuje njezinu mladost i nesigurnost, a ona pretpostavlja da njezin sugovornik ima odgovore budući da je stariji. To možemo gledati i na način da se želi prikazati da su žene podređene muškarcima u znanju, to jest da muškarci imaju veće znanje (ili su inteligentniji) od žena.
    Može se primjetiti da glavna glumica često "namješta" kosu što je znak toga da se želi svidjeti svom sugovorniku i prikazati u boljem svjetlu.
    Na kraju razgovaraju o ljubavi i govori joj kako je za ljubav potrebna zrelost i iskustvo i kako ona sa svojih 20 godina to još nema čime ponovno dokazuje superiornost.

    OdgovoriIzbriši
  10. Apocalypto
    Smatram kako je Mel Gibson dobro prikazao Maje i ne bi se složila s kolegicom Jalekić. Povijesno dokazano kako se Maje bile nasile tj. žrtvovale su ljude što je točno u ovom filmu. Ipak, s kolegicom bi se složila kako su Maje dobro poznavale astrologiju i da taj dio u filmu nije točno prikazan (ipak je Holywood prepun netočnosti).
    Također mislim da je Gibson odlično pazio na detalje. Način na koji glumci nose nakit, sama činjenica da su glumci i jezik autentučni daje filmu kredibilitet.
    Pomračenje sunca je simbol novoga i neočekivanoga. U filmu su prikazane dvije vrste ljudi oni koji se boje novoga i sve će učiniti da spriječe promjene, ali postoje ljudi koji će novome pružiti priliku.

    OdgovoriIzbriši
  11. Kao i ostali filmovi Mela Gibsona, Apocalypto je prepun simboličnosti, posebno vjerskih. Jaguar Paw glavni je lik ovoga filma, ali film u sebi sadrži puno više od pukog praćenja Jaguarovog života. Ovdje se zapravo radi o vjeri.
    Dvije su pozadine zapravo temelj ovoga filma. Jedna je povijesni prikaz civilizacije Maya; njihovih nasilnih, krvavih, barbarskih običaja i načina života te dolazak kršćanstva koje je označilo njihov kraj, kraj žrtvovanja u čast bogova i viših sila kako bi ih sačuvali od "pakla". Druga je pak ona važnija, dominantna, povezana s nazivom filma, a predstavlja apokalipsu, tj. prestanak svijeta kao takvog. Izraz apokalipsa, iako vrlo često upotrebljavan za kataklizmu, zapravo znači (raz)otkrivenje - kako stoji i u Bibliji.
    Kroz prikaze proročanstva Maya, ponovno se aludira na kršćanstvo te drugi Kristov dolazak koji bi označio početak novoga doba. Kraj postojanja i velike kataklizmičke promjene oduvijek su bile zanimljive i aktualne teme.
    Kroz film se protežu mnogi Biblijski simboli. Neki od njih su razaranja, nasilje, kaos, bolesti, strah i prirodne katastrofe. Upravo ti simboli daju mističnost čitavoj priči, a semiotički ih možemo protumačiti na mnoge načine. Tipično, oni najavljuju kraj svijeta, ali i puno više od toga. Možemo ih promatrati kao poveznicu staroga i novoga doba jer su oni uvelike prisutni i danas. Iako se stari svijet predstavlja tako različitim od današnjeg, navodno naprednog svijeta, možemo vidjeti da današnje civilizacije i kulture možda ipak nisu toliko naprednije od drevnih. Iako se Mayama pripisuje neizreciva nemilosrdnost, nisu li i danas ljudi okrutni i ne uživaju li u patnjama drugih? A ljubav, nije li ona ista onda i sada? Možda je upravo ovo jedna od poruka koje nam Mel Gibson želi poručiti.
    Nadalje, plava boja te pomrčina sunca također imaju veliku simboličku važnost u filmu. Sve žrtve obojane su plavom bojom, koja može predstavljati nebo, raj, čistoću te beskonačnost, ali i potpunu suprotnost - zlo i odvojenost od Boga i raja. U renesansi je upravo plava boja pripisana stvarima i pojavama povezanima s paklom. Budući da su Maye bile orijentirane prema astronomiji i kozmologiji, nebeska tijela su uvijek imala veliku važnost, ali i neku dozu moći. Pomrčina Sunca za jednog od žrtvovanja vrlo je očit simbol dolaska novoga doba (zapravo doba Aquariusa koji nagoviješta drugi dolazak Spasitelja), a djevojčice koje gledaju nemoćno i nevino, kao i u horor filmovima, navještaju zlo i nevolju.

    OdgovoriIzbriši
  12. Vivre Sa Vie

    U svemu možemo pronaći istinu, čak i u pogreški. A traženje ljubavi vodi prema zrelosti i istini života. Slične riječi pronalazimo u dijalogu ovog filma. Na ovaj način starac pripovijeda djevojci o životu, kao što je svojevremeno Karl Jaspers govorio da su ljubav i komunikacija glavne egzistencijalne istine i filozofije života. No što je to komunikacija i kako riječima izraziti svoje misli? Nekada riječi nisu dostantne, slažu se djevojka i starac. Je li bolje onda šutjeti? Nije, jer je misliti isto što i govoriti, objašnjava starac. Cassirer mi je pomogao da shvatim razloge zašto je tomu tako. On je, naime, rekao kako znak (u ovom slučaju riječ) ne služi samo u svrhu piropćavanja neke već gotove misli, nego su nam riječi pomagalo, oruđe, sredstvo koje oblikuje misli, daje im značenje i stječe svoju punu određenost. Iz toga proizlazi da je komunikacija zaista jedini način da se spozna istina.

    OdgovoriIzbriši
  13. U isječku iz filma Vivre Sa Vie likovi razgovaraju o riječima, njihovom smislu i svemu što je nemoguće njima izraziti. O problemu propadanja (engleskog) jezika pisao je George Orwell u svom eseju Politics And The English Language. Uspoređuje ga s alkoholičarom, koji pije jer je propalitet, a onda kao posljedica pića ne može napredovati. Kaže da isto vrijedi i za jezik koji postaje ružan zbog naših misli, ali vrijedi i obrnuto, naše su misli pod utjecajem riječi kojima raspolažemo. Kao manu jezika ističe manjak preciznosti, često imamo ideju, ali ne i riječi kojima bismo ju mogli jasno izraziti, kao posljedica toga „the concrete melts into the abstract […]prose consists less and less of WORDS chosen for the sake of their meaning, and more and more of PHRASES tacked together like the sections of a prefabricated hen-house.“ Između ostalog kritizira i izlizane metafore koje služe pojedincima kako ne bi sami morali previše razmišljati o tome kako nešto izraziti i često se koriste kad nisu primjerene radi popunjavanja prostora i stvaraju rečenice koje zapravo ne znače ništa. Orwell kaže da je problem što se u jeziku naglasak često stavlja na kvantitetu, a ne kvalitetu.
    Jezik je i jedna od tema kojom su se na humorističan način pozabavili Stephen Fry i Hugh Laurie u svojim skečevima, a između ostalog, usporedili su ga s klavirom, koji ima ograničen broj tipki, uz pomoć kojih se može izvesti bezbroj jedinstvenih kombinacija: https://www.youtube.com/watch?v=MSyIhapMdI8

    OdgovoriIzbriši